KRALENDIJK - Fundashon Cocari II i Fundashon Históriko Kultural Boneriano (FuHiKuBo) a reakshoná positivo riba Vishon Boneiru 2025, e vishon di futuro ku Kolegio Ehekutivo a presentá na Konseho Insular pa stipulashon. E organisashonnan ta satisfecho ku e rumbo di e dokumento, kresementu dentro di kapasidat di e isla, naturalesa i kultura komo eksigensia na lugá di un asuntu di ménos importansia, i mas balor na turismo sin kresementu den kantidat di bishitante, pero ta teme ku patrimonio ta keda para te patras na momento di ehekushon real.
"Vishon ta bisa loke nos ta mira diariamente: e forsa di Boneiru ta den su naturalesa i su kultura. Pero loke a disparse, no ta bolbe. Determiná e vishon, i, pone patrimonio material i inmaterial, dilanti den ehekushon”, segun direktivanan di Cocaro II i FuHiKuBo den un deklarashon konhunto.
E organisashonnan ta mustra riba investigashon resien independiente kaminda ta sali na kla ku e tapa di koral kantu di kosta mientrastantu a baha bou di 10 porshento. E ref ei ta protehá e kosta i e monumentonan na kosta sùit komo kibraola natural, loke segun e organisashonnan ta duna mas peso na e eskoho den Vishon pa no pèrmití konstrukshon nobo kantu di kosta.
Sinembargo Cocari II i FuHiKuBo tin pregunta pa loke ta trata ponementu di prioridat dentro di e vishon mes. Patrimonio ta pará den e medidanan ku a proponé komo “medio haltu”, mientras ta kalifiká naturalesa i turismo komo urgente. Segun e organisashon e sekuensia ei ta peligroso, pasobra pèrdida di patrimonio ta ireversibel: “Un edifisio ku a basha’bou, un kunuku ku a konstruí hopi kos riba dje, un storia ku niun hende no ta konta mas, eseinan no ta bolbe. Konservashon no konosé rekobrá.”
E fundashonnan tambe ta enfatisá importansia ekonómiko di patrimonio. Edifisionan restourá i nukleonan bibu manera Rincon i Playa netamente mester atraé turismo di kalidat, loke segun nan ta duna balor pa medio di kalidat na lugá di bochincha.
Cocari II i FuHiKuBo ta hasi un yamada na Konseho Insular i Kolegio Ehekutivo pa duna patrimonio, tantu material komo inmaterial, un lugá fiho den vishon di Struktura, Plan di Desaroyo Urbano (ROB) i via Mesa di Klima, ku medidanan konkreto ku ta poné riba agènda pa mas tardá 2027. Konservashon di edifisionan históriko, e kunuku i e kaya meresé prioridat haltu na lugá di medio haltu segun e organisashonnan. Mester hinka konosementu lokal i históriko tokante roi-, saliña- i kunukunan seriamente komo strategia di adaptashon, meskos ku traspaso di historia, idioma i kultura. Tambe e fundashonnan ta boga pa un trayekto di partisipashon den idioma Papiamentu pa habitante- i hóbennan, di manera ku gastunan di e transishon no ta yega serka famianan vulnerabel.
Pasobra e vishon mes ta lèn riba finansiamentu struktural koherente di Maneho di Reino, Cocari II i FuHiKuBo ta hasi un yamada riba Konseho Insular i Kolegio Ehekutivo pa huntu ku komunidat insistí serka Reino pa protekshon konkreto i medionan struktural pa patrimonio i kosta.
"Piedra i storia ta destiná pa ta huntu”, segun e organisashonnan, ku ta bisa ku nan mes ke kontribuí na e ehekushon: esun na restourashon di edifisionan, e otro na konservashon di e storianan, grabashonnan i konosementu ku ta pèrtenesé na esei.